Kako nastaje sto od drveta i epoksi smole
Od panja u dvorištu do stola u dnevnom boravku prođu sedmice. Evo šta se dešava između, korak po korak, i zašto se ništa od toga ne može požuriti.
Kad nam neko pošalje fotografiju prostora i kaže „htio bih ovakav sto“, posao počinje mnogo prije prvog litra smole. Najviše vremena ode na ono što se na gotovom komadu ne vidi: izbor drveta, sušenje i pripremu. Ovo je put koji prođe svaki naš sto.
Izbor i priprema drveta
Tražimo komad koji već ima karakter: pukotinu, šupljinu, rub koji je priroda oblikovala. Kod stolova od panja to je presjek starog hrasta čije udubljenje kasnije postaje jezero od smole. Drvo mora biti suho, jer vlaga koja ostane u vlaknima kasnije radi protiv smole. Zato se komad prvo dovodi u red: čisti se kora gdje smeta, uklanja trulež, a površine se ravnaju da bi ploča na kraju bila ravna.
Kalup i prvo lijevanje
Ploča ide u kalup koji smola ne može probiti. Boja se bira zajedno sa kupcem, od prozirne i dimno sive do smaragdno zelene ili duboko plave, a u smolu se po želji polažu mahovina, kamenčići, pijesak ili zlatni listići. Smola se ne lije odjednom, nego u slojevima: svaki sloj mora da se stvrdne prije sljedećeg, inače se pregrije i zamuti. To su dani čekanja, ali upravo tako nastaje dubina koja se mijenja sa svjetlom.
Ravnanje i brušenje
Kad se posljednji sloj stvrdne, ploča je gruba i neravna. Slijedi ravnanje, pa brušenje kroz sve gradacije, od grubog papira do onog kojim se već polira. Ovo je korak koji odlučuje kako će površina izgledati pod prstima i pod lampom, i najlakše ga je pokvariti žurbom.
Zaštita, noge i isporuka
Na kraju se površina štiti da podnese čaše, tanjire i svakodnevni život. Metalne noge biramo prema ploči i prostoru, plastificirane i sa nivelacijom, da sto stoji mirno i na podu koji nije savršeno ravan. Tek onda se pakuje i putuje do kupca, u regionu ili dalje.
Ako imate panj, dasku ili samo ideju, pošaljite nam fotografiju i dimenzije prostora. Ostalo dogovaramo zajedno.
